Dragi moji nakitoljupci, jeste li ikada posjetili Lepoglavu (ne onako kako vas to odmah asocira!) kao turist? Žao mi je reći da ja nisam, ali mi je nedavno u ruke dospio turistički vodič grada Lepoglave.
Iako Lepoglava mnoge od nas asocira na poznatu kaznionicu, taj je gradić mnogo poznatiji kao grad čipke i čipkarstva - koja je čak uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine! Osim toga, u povijesti Lepoglave, bitnu ulogu imao je pavlinski red koji je već 1503. godine tamo otvorio prvu hrvatsku gimnaziju, a 1656. g. i filozofski fakultet – prvo hrvatsko sveučilište!
Spomenuti turistički vodič prepun je zanimljivih informacija o Lepoglavi, ali ono što me najviše iznenadilo i razveselilo je – Lepoglavski ahat!
Naime, kako piše u vodiču: “Nedaleko od samog centra Lepoglave nalazi se geološki spomenik prirode – Gaveznica-Kameni vrh, nalazište poludragog kamena – ahata i jedini sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj koji predstavlja znanstvenu, obrazovnu i turističku znamenitost.” O tome najviše brine udruga “Lepoglavski ahat”.
Gospodin Damir Vrtar, predsjednik udruge bio je vrlo ljubazan te mi je za ovaj blog post napisao nekoliko riječi:
“Drago i poludrago kamenje je od najranijih razdoblja ljudske civilizacije privlačilo ljude svojom ljepotom, pa se koristilo za izradu nakita, a oni bogatiji su od njega dali izgrađivati i čitave prostorije. Danas se izraz "poludrago kamenje" sve manje upotrebljava, pa je glavna podjela na drago i poludrago kamenje. U drago spadaju: dijamant, safir, rubin, dragocjeni opal, spinel i još neke vrste, dok sve ostalo spada u razne kategorije ukrasnog kamenja.
Lepoglavski kraj je jedini u Hrvatskoj gdje se može naći mnoštvo vrsta ukrasnog kamenja iz silikatne skupine: kalcedoni, ahati, jaspisi, opali, okamenjeno drveće, ametist.
To možemo zahvaliti pojavama vulkanizma na sjevernoj strani planine Ivanščice, prije otprilike 22 milijuna godina. U pukotinama lave koja se hladila iskristalizirale su se žilice kalcedona, ahata, opala, ametista i rožnjaka. Ta pojava se najbolje vide u ostacima vulkanskog dimnjaka Gaveznica-Kameni vrh. Na jednom drugom mjestu lava je na površinu donijela velike količine rastopljenog željeza-hematita, pa se formirao crveni jaspis.
Lepoglava je jedino nalazište na kugli zemaljskoj gdje na 4 km udaljenosti imamo dva nalazišta ahata koji nemaju veze jedni s drugima. Prvi su nastali kod nas u već spomenutom vulkanskom dimnjaku, a drugi su k nama došli najvjerojatnije vodenim transportom iz područja austrijskih alpi, no danas Austrijanci nemaju izvorni lokalitet. Razlike između tih ahata su jasno vidljive na prvi pogled. Ahati u Gaveznici su uvijek u žilama i radi se o tipu ahata "sjenoviti ahat (shadow agate)", a boja varira od žućkaste do sivo-plave. U području Čreta ahati se uvijek nalaze u valuticama, a ima ih raznih vrsta, najviše pejzažnih i paperjastih ahata.
Najrjeđi nalazi su ametist i okamenjeno drveće.
U Lepoglavi djeluje udruga "Lepoglavski ahat", koja je do sad usvojila većinu postupaka obrade ahata i ostalih minerala iz silikatne skupine. Iako nam je godišnja proizvodnja mala, obrađeno kamenje ugrađujemo u srebro i za njim imamo prilično veliku potražnju. Ove godine smo ušli u knjigu autora Johanna Zenza "Agate 3", što nas veseli, jer su to najpoznatije knjige o ahatima na svijetu.
Kako slike govore više od tisuću riječi, pustit ću Vas da uživate u nekim fotografijama našeg kamenja.”
Ako sam vas uspjela zainteresirati i zanima vas više ova tema, svakako posjetite stranice Udruga “Lepoglavski ahat”, ali i grad Lepoglava, stranice Zadruge Lepoglavske čipke i još puno toga što ćete tamo pronaći. …i ako ste u prilici – svakako posjetite Lepoglavu!
Toliko za sada.
Pozdravlja vas
Ana
